Kažu da ”Historiju pišu pobjednici.” (George Orwell) Ali, kažu da kada hoćete steći što objektivniju percepciju o nečemu što se desilo u prošlosti, da biste izbjegli pristrasnost, tendencioznost i navijački stav, treba saslušati (iščitati) i ”drugu stranu”. Na primjer, ako hoćete saznati šta se to dešavalo u Osmanskome carstvu, trebalo bi, primjerice, iščitati šta o tome pišu Halil Inalcık, Ibrahim Pečevija, i sl, ali bi obavezno trebalo konsultovati i autore poput Josepha von Hammera, Josefa Matuza, i dr.
Za još objektivniju percepciju događaja iz prošlosti nužno je vidjeti kako i ”treća strana”, ona neutralna, gleda na njih.
Knjiga ”Povijest Bosne” (izvorno: Bosna – kratka povijest) djelo je britanskoga historičara i publiciste Noela Malcolma. U njemu je prikazana bosanska prošlost od prvog spominjanja zemlje Bosna u 10. st. pa sve do 1922. godine – kada je na nju izvršena agresija.
Malcolm, istraživač koji nije s ovih prostora, koristeći relevantne historijske izvore, na krajnje dopadljiv način, koristeći izrazito živ i komunikativan stil, u jednom ne toliko dugom štivu (kratka povijest), omogućava čitaocu da sazna o najbitnijim događajima u Bosni unazad 1000 i više godina; ko je i otkada živio na ovim prostorima, jezici kojima su govorili, kultura i običaji koje su upražnjavali, Bosna kao kraljevina, Bosna unutar različitih carstava, kraljevinā, federalnih struktura, svojatanje Bosne te način i okolnosti u kojima je stekla svoju nezavisnost i samostalnost.
Istina, čitalac će se u ovome djelu suočiti s nekim detaljima s kojima se neće složiti, koji neće naići na njegovo odobravanje (isto se desilo i s autorom ovoga kratkog prikaza), ali to je prirodno kada se čitaju štiva kakvo je ovo Malcolmovo koje toplo preporučujemo čitaocima, pogotovo onima koji su u oskudici sa informacijama i saznanjima o bosanskoj prošlosti.
Latinska poslovica kaže da je ”Histoija učiteljica života”, stoga ne sumnjamo da će čitalac ovoga djela štošta naučiti, izvući svakojake pouke te na osnovu njih zauzeti ispravan stav u sadašnjosti, odnosno utjecati na formiranje svoje blistavije budućnosti – “Moramo poštovati prošlost i sumnjati u sadašnjost, ako želimo da osiguramo sigurnost u budućnosti.” (Joseph Joubert)
