U Velikoj sali Bosanskog kulturnog centra u Tuzli u organizaciji Biblioteke ”Behram-beg”, Medžlisa Islamske zajednice Tuzla, Instituta za religijska i društvena istraživanja i Bosanskog kulturnog centra Tuzlanskog kantona održana je promocija knjige ”Tragom bosanskih priča Istoka” Hamze Ridžala. Promotori su bili dr. Elvir Musić i Izedin Šikalo, zajedno s autorom, a moderirao je Sead Husić. U ime organizatora prisutne je poselamio glavni imam hafiz Ahmed-ef. Huskanović, koji je istakao zadovoljstvo ovom promocijom, a, također, govorio je o ovim i sličnim projektima od velikog značaja za nas. Promotori su, prof. Musić, govoreći o knjizi, govorio o britkom peru Hamze Ridžala, dok je drugi promotor, izdavač Izedin Šikalo, zahvalio se prisutnima na podršci ovim projektima te je istaknuo kako je grafički oblikovana knjiga.
U nastavku donosimo neke odlomke autora Hamze Ridžala: „Prije nekih pet godina sam se zakačio za priču Puta svile i počeo iščitavati putopise koji su posebno zanimljivi s Puta svile. Uvidio sam da mi u bosanskom jeziku i uopće u južnoslavenskom govorom području nemamo niti jedan putopis Puta svile. To mi je bio okidač da odlučim krenuti na jedno veliko putovanje 2021. godine kada sam sa prijateljem Edibom Kadićem putovao ka Centralnoj Aziji onim pasatom iz ’96. Tek kad smo se vratili sa putovanja i napisali knjigu ”Putem svile”, shvatio sam da smo tim projektom zabilježili samo jedan dio ruta Puta svile. (…) To je višedecenijski projekat, posebno zbog toga što moja istraživanja traju puno duže od samih putovanja, dvije do tri godine istražujem prije nego se otisnem na put tri mjeseca. Ali onda kad se tako pripremate za put tačno znate gdje idete, zašto tamo idete, šta tamo pokušavate naći, koje su to priče za kojima tragate. Hvala Bogu, prošle godine, 2023. sa prijateljem Ahmedom Šarićem realizirao sam ovo putovanje kroz cijelu Tursku i dio arapskog svijeta, opet tragajući za našim pričama, vrlo važan aspekt ove knjige, druge knjige iz edicije ”Putevima svile” jeste istraživanje građevina koje su ljudi Bosne ostavljali širom Istoka. (…) Druga važna velika tema kojom smo se bavili ticala se naših migracija ka Istoku, spektakularno neistražena tema, pokušavali smo putujući i kroz Tursku, i Jordan, Saudijsku Arabiju naći potomke Bošnjaka koji su prije 150, nekada 200, nekada i 300 godina migrirali iz Bosne i Hercegovine ka Istoku, da čujemo koje su to njihove priče, šta su njihova iskustva, šta njima znači identitet, šta im znači Bosna, koja je to formativna kategorija koja je odredila njihovu vlastitost, a tiče se ove zemlje na kojoj sada stojimo.“
