U amfiteatru Behram-begove medrese u Tuzli je večeras je upriličena promocija . knjige ”Velika medresa u Skoplju (1925–1941) – Stasavanje jedne generacije” autora prof. dr. Izeta Šabotića, istaknutog historičara i univerzitetskog profesora. Organizatori promocije bili su Biblioteka ”Behram-beg”, Centar za istraživanje moderne i savremene historije Tuzla, Behram-begova medresa, Arhiv Tuzlanskog kantona, Institut za društvena i religijska istraživanja.
U svom obraćanju prisutnima muftija tuzlanski dr. Vahid-ef. Fazlović govorio je o historijskoj i simboličkoj ulozi medrese u ukupnom duhovnom i civilizacijskom razvoju muslimana. Muftija Fazlović je istakao da je medresa kroz stoljeća nosila univerzalnu poruku znanja i duhovnog uzdizanja, te da je njen značaj prepoznat širom islamskog svijeta. Naglasio je da je riječ o instituciji čije je ime i značenje razumljivo od Mašrika do Magriba, podsjećajući da su medrese od najranijih vremena islama bile čuvari znanja, kulture i identiteta.
– To je Božije davanje da je značenje medrese, znamenitost jedne takve institucije od prvog vremena islama pa u kontinuitetu, na brojnim meridijanima zemaljske kugle ta vrijednost čuvana, njegovana, isticana i da je medresa svojom,uvijek aktuelnom porukom doprinosila i kulturi i civilizaciji. Uz mekteb, medresa je vjerovatno ponajbolji, najznačajniji odgovor muslimana, i prvih i kasnijih generacija muslimana, na prvi farz u islamu, da se uči čitajući i promišljajući, prenoseći znanje – poručio je muftija Fazlović.
O značaju same knjige i istraživačkog procesa govorio je i njen autor prof. dr. Izet Šabotić, naglašavajući da je riječ o važnom, ali nedovoljno istraženom poglavlju obrazovne historije muslimana na ovim prostorima. Istakao je da je Velika medresa u Skoplju, koja je djelovala između dva svjetska rata, dugo ostajala na marginama historiografskih istraživanja, uprkos svom utjecaju i ulozi u formiranju snažne intelektualne generacije.
Promotor knjige prof. dr. Sead Selimović naglasio je da je riječ o djelu koje je pisano pristupačnim i razumljivim stilom, te da je namijenjeno ne samo stručnoj, već i široj čitalačkoj publici. Kako je istakao, knjiga obrađuje period Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, odnosno Kraljevine Jugoslavije, te donosi niz novih, do sada domaćoj javnosti nepoznatih podataka, zasnovanih na relevantnim historijskim izvorima. Selimović je podsjetio da je Velika medresa u Skoplju imala snažan utjecaj i na prostore Bosne i Hercegovine, uključujući sjeveroistočnu Bosnu, budući da su je pohađali i učenici s ovih područja.
O knjizi je govorio i doc. dr. Šefko Sulejmanović, direktor Instituta za društvena i religijska istraživanja, koji je kazao da su medrese uvijek bile blagoslovljeni hramovi koje su dali velike, široke i trajne prinose čovječanstvu u odgojnom, obrazovnom, kulturnom, umjetničkom i drugom pogledu.
O knjizi je govorio i prof. dr. Senaid Hadžić naglasivši da je riječ o obrazovnoj, odgojnoj instituciji i ustanovi koja je imala jasnu pouku i poruku, koja je bila i ostala svjedokom intelektualne baštine, ne samo Skoplja i danas Sjeverne Makedonije nego puno šireg prostora.
