U Centru za mlade „Tušanj“ u Tuzli, u organizaciji Specijalne biblioteke ”Behram-beg” i Medžlisa Islamske zajednice Tuzla, a u sklopu manisfestacije Stazama poslanika islama, 19. 09. 2023. godine održana je tribina pod nazivom ”Naučno naslijeđe islama u bibliografiji povodom 1050 godina od rođenja El-Birunija”.
Na tribini je govorio prof. dr. Enes Kujundžić, a moderirao je Sead Husić. U uvodnom dijelu tribine obratio se direktor Biblioteke Admir Muratović koji je ovom prilikom istakao važnost ove teme te se zahvalio prof. Kujundžiću na saradnji i prisutnima na dolasku.
U prvom dijelu tribine profesor Kujundžić je govorio o naučnom naslijeđu islama te je istakao da je ono ”prolazilo kroz različite periode interesovanja, pogotovo u 19. stoljeću, kada su zapadni naučnici počeli temeljitije istraživati naslijeđe iz oblasti astronomije, matematike, medicine, farmakologije i drugih oblasti ljudskog znanja i iskustva koje je posebno putem sjeverne Afrike dolazilo na područje Evrope u čemu je važnu ulogu igrala Španija. Brojni tekstovi su prevođeni sa arapskog na latinski jezik, a poslije toga su dopirali u arhive i biblioteke u evropskom zapadu”. Na tragu ovoga govorio je o jednom od najznačajnijih enciklopedista islamskih nauka, odnosno o Ebu Rejhanu el-Biruniju, koji je rođen prije 1050 godina, a glavni jezik njegovog izražavanja je bio arapski, a pisao je i na perzijskom. Rođen je na području današnjeg Uzbekistana, a umro je u gradu Gazni koji se nalazi u Afganistanu. Njegovo čuveno djelo ”El-Asaru-l-Bakije”, jedna je vrsta hronologije u kojoj on iznosi svoja viđenja historije, historijskih zbivanja, toka dinastičkih naslijeđivanja u području u kojem je živio. Također, itekako je bitna njegova knjiga ”El-Kanunul-Mes'ud”, koju je posvetio gaznevijskom sultanu Mes'udu. I danas je El-Biruni jako bitan, kako ističe profesor Kujundžić, ”zbog načina na koji je on posmatrao svijet. To je jedan cjelovit pristup razumijevanju svijeta pri čemu nisu bile strane opservacije o astronomiji, ali i društvenom okviru u kojem su se odvijali događaji koji su oblikovali jedan značajan prostor u to vrijeme”.
U sklopu tribine predstavljena je i knjiga profesora Kujundžića ”Biblioteka na početku trećeg milenija”, gdje profesor Kujundžić biblioteku, kao kategoriju u našem društvu jako bitnu, posmatra u užem i širem smislu te ističe da se knjige danas, bez obzira na digitalno doba, štampaju, a kao primjer je naveo SAD, u kojima se odštampa oko 680 miliona knjiga. Zaparavo, biblioteke i knjige predstavljaju trajne vrijednosti o čemu je i govorio profesor Enes Kujundžić.
