U novom februarskom broju Preporoda od 15. februara 2022. (br. 04 / 1206) objavljen je tekst o Legatu dr. Ismeta Smailovića koji je priredio bibliotekar Jusuf Džafić. U nastavku možete pročitati tekst u cijelosti te pogledati i nekoliko fotografija Legata.
Legat dr. Ismeta Smailovića u Biblioteci “Behram-beg”
Dvadeseto stoljeće, iako turbulentno u bošnjačkoj historiji, dalo je nekoliko izuzetno značajnih bošnjačkih i bosanskohercegovačkih lingvista koji su dali svoj upečatljiv doprinos razvoju domaće lingvistike. Njihov intelektualni rad i napor doprinio je da se 1991, odnosno 1993. godine bosanski jezik ponovo uvede u zvaničnu upotrebu u Bosni i Hercegovini, a kasnije i u drugim zemljama bivše Jugoslavije gdje žive Bošnjaci. Među tim jezikoslovcima svakako je i dr. Ismet Smailović (1922-2018), profesor kome pripada mjesto u samom vrhu bosanskohercegovačke lingvistike. JU Specijalna biblioteka “Behram-beg” u Tuzli odnedavno čuva ostavštinu dr. Smailovića, koja je sredinom 2020. godine proglašena legatom.
Porodica rahmetli dr. Ismeta Smailovića, tačnije njegovi sinovi Besim Smajlović iz Tuzle i Nedim Smailović iz Banjaluke, odlučili su da, iz ostavštine svoga oca, poklone značajnu kolekciju knjiga, brošura, časopisa, separata i druge bibliotečke građe Specijalnoj biblioteci “Behram-beg”. Želja je konkretizirana 13. oktobra 2019. godine, kada su knjige i druga građa prenesene iz Banjaluke, gdje je nekada živio profesor Smailović, u prostorije Biblioteke. Biblioteka je o ovom važnom događaju izvijestila javnost putem svoje web stranice. Nedimu Smailoviću je zahvalnica uručena u Banjaluci, kada su knjige preuzimane, dok je sinu Besimu Smajloviću zahvalnica data 28. oktobra 2019. godine u Tuzli, na posebnom prijemu, o čemu je Biblioteka obavijestila javnost preko svoje web strane. Preliminarnom procjenom, od 3. februara 2020. godine, utvrđeno je da se darovana bibliotečka ostavština sastoji iz najmanje 870 knjiga, brošura, časopisa, separata i drugih bibliotečkih jedinica.
Nažalost, pandemija virusa korona, koja je u martu 2020. godine pogodila i Bosnu i Hercegovinu, usporila je dalji proces obrade i javne prezentacije knjižne i neknjižne građe rahmetli profesora Smailovića.
Mr. Admir Muratović, direktor Biblioteke, na 72. sjednici Upravnog odbora Biblioteke, održanoj 22. juna 2020. godine, informisao je članove Upravnog odbora o namjeri formiranja Legata dr. Ismeta Smailovića. Informacija je jednoglasno usvojena. S obzirom na navedeno, direktor je donio odluku o formiranju Legata dr. Ismeta Smailovića.
Pandemija COVID-19 je jedno vrijeme učinila nemogućim javne skupove, što je otežalo bibliotečku djelatnost i općenito odgodilo planirane kulturne događaje. Uprkos svim novonastalim epidemiološkim teškoćama, direktor Biblioteke je na promociji knjige „Iz savremenih književnosti – Apriorna čitanja“, izdanje Biblioteke „Behram-beg“ , koja je održana 21. oktobra 2021. godine, poštujući sve važeće epidemiološke mjere, uručio Besimu Smajloviću i Nedimu Smailoviću, sinovima rahmetli dr. Smailovića, vakufnamu za zavještanu građu, odnosno legat.
Nakon stručne obrade bibliotečke građe novoformiranog legata, 13. januara 2022. godine urađena je revizija brojnog stanja knjiga i ostalih sadržaja profesora Smailovića. Tako Legat dr. Ismeta Smailovića, koji čuva JU Specijalna biblioteka “Behram-beg” u Tuzli, čini 1157 bibliotečkih jedinica: 631 knjiga i brošura, 502 periodična izdanja (405 časopisa i 97 separata) i 24 jedinice efemerne građe. Potrebno je istaći kako Legat sadrži, između ostalog, rijetka i stara izdanja knjiga iz oblasti lingvistike.
Profesor Ismet Smailović je renomirani bosanskohercegovački lingvist. Rođen je 1921. godine u Ćehajama kod Srebrenika. Njegov otac Hasan-ef. Smajlović (1879-1957) bio je muderris u bosanskim medresama u Konjicu, Bihaću, Tuzli, Zvorniku, Mostaru. Pored toga što je u dva navrata bio profesor u Behram-begovoj medresi u Tuzli, Hasan-efendija je bio i dva puta upravitelj tuzlanske medrese (1929-1934, 1943-1949). Nakratko je bio i muftija u Strumici u Makedoniji. Mladi Ismet je pohađao osnovnu školu u Tuzli, dok je Gimnaziju pohađao u Tuzli i Mostaru. Diplomirao je hrvatskosprski jezik i jugoslavensku književnost na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Zagrebu. Na istom fakultetu je 1964. godine stekao naučno zvanje doktora filoloških nauka, odbranivši doktorsku disertaciju na temu „Jezik Hasana Kikića”.
Smailović je radio kao profesor u nekoliko tuzlanskih škola: Gimnaziji, Srednjoj tehničkoj školi, Učiteljskoj školi i Behram-begovoj medresi. Zanimljivo je istaći kako je profesor Smailović bio posljednji nastavnik bosanskog jezika u Behram-begovoj medresi prije nasilnog zatvaranja 1949. godine, budući da je predavao u medresi bosanski jezik 1948-1949. Potom je predavao na Višoj pedagoškoj akademiji (od 1969. godine Pedagoška akademija). Od 1972. godine do odlaska u penziju 1985. godine dr. Smailović radio je na Pedagoškoj akademiji u Banjaluci.
Profesor Smailović bio je saradnik u više projekata Instituta za jezik u Sarajevu. Učestvovao je u radu brojnih naučnih skupova i savjetovanja. Izlagao je svoje radove na većem broju naučnih konferencija. Bio je član redakcije sarajevskog časopisa Književni jezik i banjalučkog Prilozi nastavi srpskohrvatskog jezika i književnosti. Dobitnik je Povelje za životno djelo „Hasan Kaimija“, koju su mu Muftijstvo tuzlansko i Medžlis Islamske zajednice Zvornik uručili 2010. godine zbog doprinosa na polju lingvistike, te Povelje „Muhammed Hevai Uskufi“ za doprinos razvoju bosanskohercegovačke lingvistike i filologije, koju mu je 2011. godine dodijelio Medžlis Islamske zajednice Tuzla.
Istraživao je jezik pisaca, bavio se narodnim govorom i savremenim jezikom, pisao o pravopisu. Posebno zanimanje pokazao je za onomastiku, najviše za imena orijentalnog porijekla. Svojedobno je bio jedan od rijetkih Bošnjaka koji su nosili zvanje doktora nauka iz filologije. Primjera radi, kada je u Tuzli 1969. godine osnovana Pedagoška akademija, dr. Smailović je postao univerzitetski profesor i jedini bošnjački doktor na dotičnoj akademiji. Objavio je preko pedeset naučnih i stručnih radova, te pet knjiga: Muslimanska imena orijentalnog porijekla u Bosni i Hercegovini, Jezik Hasana Kikića, Muhamed Hevai Uskufi (koautor), Bosansko-turski rječnik i Tursko-bosanski rječnik.
Nadamo se kako će prezentacija Legata dr. Ismeta Smailovića potaći nove istraživače da dođu u Specijalnu biblioteku “Behram-beg” i koriste se bibliotečkom građom ovog doista vrijednog Legata.
Jusuf Džafić, bibliotekar JU Specijalna biblioteka “Behram-beg” u Tuzli
