Knjiga Mirsada Kunića pod naslovom ”Usmeno pamćenje i zaborav” je studija o krajiškoj epici i njezinim junacima, kako je određeno u podnaslovu. Ovaj rad tematizira i po prvi put na jednom mjestu donosi sve ono ”bitno” za naše epske junake – kako su izgledali, gdje su bojevali, kakve su brige imali i kakvu su ulogu u epskom svijetu zauzimali. Pored najpoznatijih epskih junaka (Alija Đerzelez, Budalina Tale, Halil Hrnjica i Mujo Hrnjica, Mustaj-beg Lički), Kunić spominje i neke ”manje” poznate kao što su Bojičić Alija i Dizdarević Meho, te u dodatku knjige nalazi se spisak i drugih likova (i muških i ženskih) koje susrećemo u krajiškoj epici, odnosno u dostupnim zbirkama. Preko junaka upoznajemo epski svijet: historiju i predaju, mit i legendu, vrijeme i prostor, otkrivajući na taj način jedno izvanredno bogatstvo koje se ogleda u našoj usmenoj književnosti.
Ova studija itekako je važna za sve nas, jer naša usmena književnost odavno je prepoznata u svijetu i izučava se na prestižnim fakultetima. Činjenica da je jedan od najvećih istraživača usmene književnosti preko bošnjačke epike riješio homersko pitanje, ide u prilog prethodnoj činjenici. U uvodnim razmatranjima ove knjige Kunić predočava razne nazive Krajine/krajine, govori o njezinoj historiji, graničnom prostoru koji je ”iznjedrio” našu epiku te preko epskog pjevača ”priča priču” o postupku kojim se kazivači koriste. U drugom dijelu knjige, koji je glavni, sistematično se govori o epskim junacima, koje smo već spomenuli. O njihovim ulogama u epskom svijetu, o predajama koje govore o njima, te o nekim historijskim faktima koji, na koncu, epskom pjevaču i nisu toliko bitni – jer epski pjevač, koristeći se svojim književnim postupkom, iznova stvara i oživljava epski svijet. Na tom tragu ova knjiga u potpunosti nas uvjerava na suptilan način u usmenu književnost, njezino trajanje i ulogu te demistificira junake i njihove živote u jednom ”graničnom” svijetu gdje su junaci često određeni mitološkim i nadnaravnim. Također, usmena književnost u sebi sublimira sve ono što je u pisanoj prepoznato kao stilska i poetička vrijednost – ironija u epskom svijetu još snažnije ”uređuje” odnose među likovima.
Knjigu Mirsada Kunića možete pronaći na policama Biblioteke te je iskreno preporučujemo istraživačima usmene književnosti i onima koji žele znati više o tome.
