Roman ”Velika avlija” Izedina Šikala govori o Bosni od prije dvije stotine godine. Napisan u tradicionalnom maniru, ovaj roman propituje usude Bosne i njenih ljudi, a sve je to kazano i zabilježeno perom Šahzudina, koji je bio pisar Mula Mustafe Bašeskije. Naime, ključna je priča ovoga romana, kako to kazuje urednik Hamaza Ridžal, ”Šahzudinovo ispisivanje knjige o junaku Husan-begu, ali se unutar ovog fabulativnog okvira otvaraju procjepi unutar kojih narator prebire tespih od beskrajnog niza bosanskih prča, kako onih monumentalističkih od kojih je sazdana naša kolektivna memorija (sarajevskom Purimu, Hasanagi Pećkom, Ilhamiji, Mula Mustafi Bašeskiji, Ahmed-paši Džezzeru), tako i onih, uvjetno rečeno, običnih – priča o malim ljudima pritisnutim teretom historije…” Naime, ovaj narativ koji nosi Husan-beg roman otvara potpuno u nekom drugom kontekstu, gdje se ne ispisuje velika herojska priča nego, naprotiv, priča junaka kome je sablja odredila život, a taj život biva bez ljubavi, prepun čežnje. Ovaj roman, kako neki određuju, na neki način biva ”muslimanskim” ma šta god to značilo, ali ovo je, prije svega, tekst koji u svoj vlastiti topos stavlja Bosnu i priče koje su premrežene bosanskim usudom. Na tom tragu inicijalna je priča o sarajevskom Purimu, progonu Jevreja, a kome su se suprotstavili Bošnjaci – krojeći i na taj način avliju velikom. Velika avlija u užem smislu jeste jedan omeđen prostor, ali to je, govorimo li jezikom metafore, Bosna u svom biću, koja je otvorena za sve.
Ovim romanom Izedin Šikalo nas vraća u neka druga vremena ali i književne postupke koji su nam bliski i bivaju ”naprvu” određeni ”bosanskim književnim postupkom”. Roman ”Velika avlija” možete pronaći na policama naše biblioteke.
