U petak, 23. 02. 2024. godine, u Međunarodnom ateljeu ”Ismet Mujezinović” u Tuzli promovisane su ”Bosanske elifnice”, koje su priredili Sumeja Bičević i Amir Sakić. Na predstavljanju ove izuzetne knjige govorili su: dr. Haris Ćatović, dr. Sead Seljubac, dr. Elvir Musić i Amir Sakić, profesor. Moderirao je mr. Admir Muratović.
Promocija je upriličena povodom obilježavanja Međunarodnog dana maternjeg jezika, a organizatori su: JU Specijalna biblioteka ”Behram-beg” u Tuzli, JU Centar za kulturu Tuzla, Institut za jezik i Orijentalni institut u Sarajevu.
U svom izlaganju dr. Haris Ćatović je govorio o važnosti alhamijado literature, koja je nastajala na terenu Bosne i Hercegovine i koja ima višestoljetno trajanje u lijepom bosanskom jeziku. Ta činjenica je bila dovoljna, kako ističe dr. Ćatović, da je ”1976. godine Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu u saradnji s Orijentalnim institutom i Filozofskim fakultetom u Sarajevu u koordinaciji sa Akademijom nauka i umjetnosti BiH formirao projekat pod nazivom Transkripcija alhamijado tekstova i rječnika, koja je trebala imati za cilj da sveukupno alhamijado jezičko stvaralaštvo prezentira široj i naučnoj javnosti kako bi se stekli uvjeti za njeno opsežnije istraživanje i izučavanje. Ono što je zanimljivo jeste da je od 1976. pa do danas u okviru tog projekta pripremljeno devet svezaka bosanskih alhamijado tekstova s tim da javnosti nije prezentiran nijedan, jer nije imao svoju publikaciju”.
Dr. Sead Seljubac je govorio o vjerskom aspektu alhamijado tekstova i naglasio kako su elifnice bile od velikog značaja za opismenjavanje i ne samo da je arebica u tom smislu bila jako bitna, nego se vodila žustra borba da se arapskim pismom tumači, podučava i interpretira vjera i vjerske teme.
Zapravo, elifnice su, kako ističe dr. Elvir Musić, civilizacijski čin, kultura u pravom smislu te riječi, i činjenica da se mi, kao narod, možemo itekako organizovati i doprinijeti kulturnim procesima koji su bili i koji će, ukoliko budemo svjesni činjenice o bitnosti kulture, biti dio našeg kolektivnog bića i ponosa. Naime, ”elifnice mogu”, ističe dr. Musić, ”biti dobra prilika da ponovo sjednemo, da se nadvijemo nad svoju književnu baštinu, da vidimo koliko smo doprinijeli razvoju jedne briljantne civilizacije, da shvatimo koliko možemo dati kad nam se da prilika”.
Priređivač Amir Sakić je govorio o specifičnostima ovih elifnica i činjenici da arapsko pismo nije samo specifikum sam po sebi u kontekstu Bosne i Hercegovine te je istaknuo da su sva tri autora elifnica: Ibrahim Užičanin, Ibrahim Edhem Berbić, Ibrahim Smajić Seljubac s naših tuzlanskih krajeva.
Bitno je naglasiti da su ove elifnice, kako je rečeno na promociji, dio jednog šireg projekta Alhamiadica Bosniaca i da je ovo prvi objavljeni svezak od pripremljenih devet alhamijado tekstova koji bi se u narednom periodu trebali objaviti.
