U utorak, 27. 02. 2024. godine, u Centru za mlade ”Tušanj” u Tuzli upriličena je promocija knjige ”Bosanske biblioteke osmanskog doba”, autora mr. sc. Osmana Lavića. O knjizi su, pored autora, govorili i dr. sc. Aladin Husić i mr. sc. Rijad Šestan, a moderirao je mr. sc. Admir Muratović. Promocija je upriličena povodom obilježavanja Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, a organizatori promocije su Biblioteka ”Behram-beg” u Tuzli i ”Gazi Husrev-begova” biblioteka u Sarajevu. Promociji je prisustvovao muftija tuzlanski dr. Vahid-ef. Fazlović.
Autor knjige, mr. sc. Osman Lavić, je govorio o razlozima i načinu na koji je sakupljao građu i izvore te je istakao da su ”u knjizi obrađene sve biblioteke, svih konfesionalnih zajednica u Bosni i Hercegovini. U uvodnom dijelu dat je kratak pregled razvoja bibliotekarstva i islamskog bibliotekarstva, a onda su dati, paralelno, prikazi katoličkih, pravoslavnih i jevrejskih biblioteka u Bosni i Hercegovini osmanskog perioda, da bi akcenat bio na islamskoj komponenti, odnosno muslimanskim bibliotekama osmanskog perioda”.
Promotor dr. sc. Aladin Husić je govorio o suštini same ove knjige, koja obuhvata ostatke naše kulturne baštine u onom segmentu koji je predstavljao javne ustanove, bosanske biblioteke osmanskog doba, te ističe da: ”većina tih biblioteka, na neki način sažima sve ono što je cirkuliralo u naučnom, kulturnom i svakom drugom aspektu na prostorima Bosne i Hercegovine u osmansko doba. S druge strane, svjedoči način i puteve komunikacije knjige sa drugim pravcima islamskog, kulturnog i intelektualnog svijeta”.
Zapravo, kako je to primijetio mr. sc. Rijad Šestan, ”biblioteke su imale ključnu ulogu u očuvanju kulturne baštine našeg naroda. Neki rukopisi, koji do danas nisu sačuvani, obrađeni su, katalogizirani i ima svijest i fizički dokaz njihovog postojanja kao kulturnoj baštini naroda Bosne i Hercegovine. Naše kulturno naslijeđe je naše pamćenje”.
Na tragu ovoga što su primijetili promotori treba kazati da je mr. sc. Osman Lavić obradio 35 biblioteka i time dao ogroman značaj našoj kutlurnoj tradiciji te je period osmanskog doba, koji do sada u bibliotečkom smislu nije bio obrađen, učinio vidljivijim i olakšao put budućim istraživačima.
