U izdanju JU Ratkovićeve večeri poezije objavljena su izabrana djela Avde Međedovića, epskog pjevača koji je rodom iz Obrova kod Bijelog Polja. Radi se o četiri epa koja su prema riječima urednika Kemala Musića, najduža, odnosno najpoetičnija, te su zbog toga ušli u ovaj izbor: ”Ženidba Smailagić Meha”, ”Osman-beg Delibegović” te ”Bećiragić Meho” i ”Ženidba Vlahinjić Alije”. Od izuzetnog su značaja izabrana Avdina djela, budući da se radi o prvom projektu koji na jednom mjestu donosi više epova. Prvi ep koji je, inače, objavljen na našim prostorima je ”Ženidba Smailagić Meha” davne 1987. godine. Da se radi o izuzetnom djelu i projektu, dovoljno je kazati da je ovdje sabrano blizu 40.000 stihova, a procjena je da je Avdo Međedović ispjevao oko 100.000 stihova; neki su epovi, poput ”Bega Ljubovića” objavljeni u pojedinačnim izdanjima.
Epski svijet Avde Međedovića prikazuje age i begove, junake i serdare i sve druge koji na ravnopravan način učestvuju u epskom svijetu. Također, pored ”krajine” i kao geografske činjenice i kao prostora koji je uvijek granični, neminovno je da su u ovim epovima sadržani i kulturni segmenti drugih carstava s kojima su Bošnjaci imali dodira. Sve što podrazumijeva epski svijet zabilježeno je u ovim epovima te se, s jedne strane, naslanjaju na historijsko koje, naravno, poštujući kodiranost epa s vremena na vrijeme se preklapa s mitskim. Nadalje, ono što je karakteristika Avdinih epova jeste da su oni svijet koji sebe i dokazuje i poništava – dokazuje time što upisuje epsku svijest o sebi, a poništava nekim postupcima junaka koji ironiziraju, odnosno parodiraju ep – junak u jednom trenutku zaspi na konju te izgubi i konja i lijepu Zlatiju, za čiju se ljepotu čulo na sve četiri strane, dok, naprimjer, Tale Ličanin uvijek dolazi posljednji u ep i na taj ga način pokreće, ali svojim izgledom, postupcima i svitom koja dolazi iza njega parodira.
Koliko su značajna ova izabrana djela, dovoljno je reći da je Avdo Međedović epski pjevač koji se istražuje i spominje na katedrama koje izučavaju Homera te je teško naći homerologa koji se nije dotakao Avde Mededovića, budući da su američki profesori u dva navrata, Milman Pary i Alber B. Lord, dolazili u naše krajeve kako bi odgonentuli homersko pitanje, istražujući i bilježeći epske pjevače Sandžaka.
Biblioteka ”Behram-beg” u svom fondu ima izabrana djela Avde Međedovića te ih iskreno preporučuje.
