Žiri u sastavu prof. Mirsad Kunić, predsjednik, prof. dr. Edin Pobrić, član, i mr. Sead Husić, član, odlučili su da Književna nagrada ‚‘‘Derviš Sušić‘‘ za najbolje objavljeno književno djelo u Bosni i Hercegovini za 2025. pripadne Enesu Kariću za njegov roman ‘‘Zime zaručnice‘‘.
U obrazloženju žirija, koji je napisao, predsjednik Kunić stoji:
Roman ”Zime zaručnice” šesti je roman Enesa Karića, teologa ali i književnika, sa kojim autor donosi nešto novo na bosanskohercegovačku književnu scenu. Nov je jezik kojim glavni lik Hasan K. priča o sebi, a to je srednjobosanska ikavica koja je agresivnom tehniciziranom zbiljom danas potisnuta, i nova je pripovjedačka pozicija iz koje progovara glavni lik. Naime, Hasan K., koji gotovo nametljivo podsjeća na Kafkinog K-junaka, ne samo po ovome K nego i po namijenjenoj im sudbinama. U slučaju vojnika Hasana K radi se o običnom malom čovjeku kojega vitlaju i melju dvije najagresivnije i najmoćnije ideologije XX stoljeća – nacizam i staljinizam. Hasan K ništa ne zna ni o nacizmu niti o staljinizmu, ali i jedan i drugi sistem znaju da im upravo takvi povijesni i civilizacijski outsideri trebaju kao poslušni pojedinci koji mogu da podnesu najveća fizička iskušenja. S jedne strane imamo jaku povijest, s druge slabog pojedinca, a ironija je, međutim, da je Hasan K upravo fizičkim predispozicijama bio izabran da bude poslušni vojnik jedne retrogradne ideologije koja je imala ambiciju novoga ‘sadivanja svita’. Njegov pogled na svijet/istoriju i ideje je pogled odozdo, potpuno lišen ambicije da razumije velike ideje, velike i male ideologije. „Ošta mi je da razbijam glavu o svitu unaokolo mene!“, kaže junak. Njegov pogled nije uperen ni ka nebu tragajući za pravednim odgovorima, nego je pogled, bahtinovski kazano, uperen ka materijalnom dole, ka rješenjima kako preživjeti dan, mjesec, godinu. Junakova outsiderska pozicija, međutim, dodatno je motivirana onime što možemo nazvati usmenom sviješću, formiranoj, u slučaju Hasana K, izvan pisma i svega šta pismo nosi sa sobom (ideje, ideologije, politike).
Svijet romana ”Zime zaručnice” nije sveden samo na junaka Hasana K i njegovu ispovijest, tu je čitava galerija uspješno modeliranih likova: komšija Mato Palavra, profesor Bruno Rotaker, Nijemac, derviš Murat Hazbulatov, Tatarin, Janez Hočevar, Slovenac. Svi oni u svijet romana unose nešto svoje, a i to nešto svoje potčinjeno umijeću preživljavanja.
Žiri je konsenzusom odlučio da roman Zime zaručnice Enesa Karića ponese priznanje za najbolje književno djelo objavljeno u 2025. godini.
ENES KARIĆ
(Izbor iz književne biografije i bibliografije)
Enes Karić rođen je 16. maja 1958. u Višnjevu, Travnik, Bosna i Hercegovina. Osnovnu osmogodišnju školu pohađao je u Višnjevu i u Han-Biloj i završio je 1973. Srednju (petogodišnju) Gazi Husrev-begovu medresu završio je u Sarajevu 1978, a potom se iste akademske godine upisao na Fakultet političkih nauka i Fakultet islamskih nauka u Sarajevu. Na Fakultetu islamskih nauka diplomirao je 1981, a na Fakultetu političkih nauka 1982. godine. Postdiplomski studij iz filozofije upisao je na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu i magistrirao 1986. (magistarska teza bavi se odnosom grčke i islamske filozofije u enciklopediji Ihvanus-Safa). Doktorirao je 1989. godine na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu (tema disertacije: Hermeneutički /tefsirski/ problemi prevođenja Kur’ana na srpskohrvatski jezik). Na Fakultetu islamskih nauka izabran je za asistenta 1981. godine na predmetu tefsir (tumačenje Kur’ana). Godine 1986. izabran je za predavača na istom predmetu, a potom 1989. i za docenta. Godine 1991. biran je za vanrednog profesora tefsira. Godine 1999. biran je u zvanje redovnog profesora na Fakultetu islamskih nauka, na predmetu tumačenje Kurʼana (tefsir). U periodu 1976 – 1977. bio je glavni i odgovorni urednik Zemzema, zatim 1989 – 1990. glavni i odgovorni urednik Islamske misli. Bio je član redakcija mnogih časopisa, npr. Zbornika Fakulteta islamskih nauka, Muslimanskoga glasa i Ljiljana. Bio je glavni i odgovorni urednik Zbornika Fakulteta islamskih nauka, također bio glavni urednik časopisa Anali Gazi Husrevbegove biblioteke.
U periodu od 1984. godine objavljivao je rasprave, prijevode (sa arapskog i engleskog), eseje i prikaze knjiga u sarajevskim, zagrebačkim i beogradskim listovima i časopisima: Islamska misao, Dijalog, Život, Kulturni radnik, Filozofska istraživanja, Kulture istoka, Znakovi vremena, Glasnik VIS-a (Glasnik Rijaseta Islamske zajednice), Takvim, Lica, Izraz, Muallim, Oslobođenje, Dnevni Avaz, Erazmus, Slovo…
Boravio je više puta na specijalizacijama na univerzitetu Al-Azhar, Kairskom univerzitetu, zatim na univerzitetima Yale (SAD) i Oxford (Vel. Britanija). Godine 2002. proveo je ljetnji semestar na Fullbrightovoj stipendiji na univerzitetu u Kaliforniji, Santa Barbara (UCSB). Član je savjeta Londonske Fondacije za očuvanje rukopisnog nasljeđa islama (Al-Furqan), koju je osnovao Ahmed Zeki Yamani 1991. godine.
Bio je član savjeta časopisa Islamic Studies (Pakistan), kao i savjeta časopisa American Journal of Social Sciences (Herndon, USA). Aktivni je član Kraljevske akademije nauka Aalu l-Bayt u Ammanu, Jordan. U periodu 1994.-1996. bio je ministar za obrazovanje, nauku, kulturu i sport u Vladi Republike /i Federacije/ Bosne i Hercegovine čiji je predsjednik bio Haris Silajdžić.
Enes Karić je učestvovao na mnogim simpozijima posvećenim filozofiji, hermeneutičkim /tefsirskim/ istraživanjima, povijesti tumačenja svetih tekstova (a posebno Kurʼana), globalizaciji, i sl. u Tunisu (1997), Parizu (1997), Leidenu (1998), Hannoveru (2000), Rijadu (2001), Cambridgeu (1997), Tokiju (1999), Grazu (2000), Yale University (New Haven), februar 2008, Boston University, februar 2008. itd.
Karićeva studija pod naslovom Historijsko-civilizacijski značaj mističnog tumačenja Kur’ana (The Significance of Sufism in the History of Islamic Civilization: Its place and Value in the Universal and Perennial Process of Spiritual Inquiry) je odabrana u programima UNESCO-a i objavljena u posebnim izdanjima posvećenim različitim aspektima islamske kulture (The Different Aspects of Islamic Culture). Obavio i objavio više intervjua sa poznatim profesorima islamskih nauka kao što su Seyyed Hossein Nasr, Annemarie Schimmel, Abdalwahab Bouhdiba, Abdulhakim Murad, itd. Obavio je i intervju sa kraljem Maroka Hasanom II.
Bio je predsjednik Upravnog odbora Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu u periodu 2000.- 2004. Bio je povremeni saradnik na postdiplomskim studijama na Fakultetu političkih nauka, te Filozofskom i Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.
Akademske 2002 – 2003. kao i akademske 2003 – 2004. predavao je predmet Kultura islama na Univerzitetu u Ljubljani. Dana 2. oktobra 2003. godine izabran je za dekana Fakulteta islamskih nauka. Tu dužnost obavljao do 2. oktobra 2007. godine.
U akademskoj 2008 – 2009. godini bio je profesor na Ludwig Maximilian univerzitetu u Minhenu (islamske, arapske i jevrejske studije).
Enes Karić je preveo Kurʼan na bosanski jezik i objavio ga u dva velika sveska (Sarajevo, 1995). Napisao je veliki broj knjiga s područja islamske teologije, filozofije, tumačenja Kurʼana, savremenih teorija i trendova u islamskom mišljenju, itd. Također, preveo je veliki broj knjiga sa engleskog i arapskog jezika.
Ograničimo li se ovdje na književni učinak Enesa Karića, treba izdvojiti sljedeće knjige njegovih objavljenih romana, dnevnika, zapisa, eseja, crtica i priča na bosanskom, arapskom, njemačkom, slovenskom, turskom, albanskom, makedonskom i engleskom:
Bosna sjete i zaborava, izd. Durieux, Zagreb, 1997. godine.
Eseji od Bosne, izd. Sejtarija, Sarajevo, 1999.
Essays (on behalf) of Bosnia, izd. El-Kalem, Sarajevo, 2000.
Essays on our European never-never land, izd. OKO, Sarajevo, 2004.
Maqālāt Būsniyyah (“Bosanske rasprave“ – na arapskom) izd. El-Kalem, Sarajevo, 2004.
Eseji o nedođinu, izd. Šahinpašić, Sarajevo, 2004.
Knjige putopisa i dnevnika (na bosanskom, engleskom, arapskom, njemačkom i turskom):
Crni tulipan (putopis hodočasnika iz Bosne), izd. Tugra, Sarajevo, 2008.
Die Schwarze Tulpe (Reisenotizen eines bosnischen Mekkapilgers), na njemački prevela Saima Mirvić Rogge, Edition Avicenna, München, 2009.
Az-Zanbaqatu s-sawdā (na arapski preveo Subhi Wassim Tadefi), el-Kalem, Sarajevo, 2010.
The Black Tulip (na engleski prevela Saba Risaluddin), Connectum, Sarajevo, 2011.
Dönüş – Bir Hac Yolculuğu (na turski prevele Sanela i Mirela Crnovršanin), Erdem, Istanbul, 2017.
Minhenska godina, Dobra knjiga, Sarajevo, 2012.
Münchner Jahr, 2008-2009, (na njemački prevela Selveta Bibić), ILUM, Bužim, 2026.
Knjige eseja:
U potrazi za dubinama nebeskog plavetnila, El-Kalem, Sarajevo, 2014.
Čekajući Evropu, Synopsis, Zagreb, 2015.
Tužne rasprave, El-Kalem, Sarajevo, 2016.
Dizanje spornih vela, Kulturno društvo Bošnjaka Hrvatske “Preporod“, Zagreb, 2020.
Krikovi I-II-III-IV, ILUM, Bužim, 2022-2024.
Knjige priča:
Priče od sjene, Connectum, Sarajevo, 2015.
Sa struna vremena, Dobra knjiga, Sarajevo, 2019.
Romani (na bosanskom, albanskom, slovenskom, turskom i njemačkom):
Pjesme divljih ptica, Tugra, Sarajevo, 2009.
Jevrejsko groblje, Tugra, Sarajevo, 2011.
Slučajno čovjek, Tugra, Sarajevo, 2013.
Boje višnje, Tugra, Sarajevo, 2016.
Bogovo roblje, Tugra, Sarajevo, 2020.
Isti čovjek, ILUM, Bužim, 2024.
Zime zaručnice, ILUM, Bužim, 2025.
Këngët e zogjve të egër (prijevod Pjesama divljih ptica na albanski na Kosovu: Musli Imeri i Xhabir Hamiti), izd. Drita, Gjilan, 2010.
Pesmi divjih ptic (prijevod Pjesama divljih ptica na slovenski: Andrej Jaklič), Študentska založba, Ljubljana, 2011.
Këngët e zogjve të egër (prijevod na albanski u Albaniji: Ben Andoni), izd. Poeteka, Tirana, 2014.
Lieder Wilder Vögel, (Pjesme divljih ptica, na njemački preveo Sead Mujić, izd. Hans Schiler Verlag, Berlin, 2015.
Yaban Kuşlarin Șarkilari (Pjesme divljih ptica na turskom, prevela Azemina Brkan), Hece Yayinlari, Ankara, 2016.
Visne renkleri (Boje višnje na turskom, prijevod Sanela i Mirela Crnovršanin), Hece Yainlari, Ankara 2016).
Der Jüdische Friedhof (Jevrejsko groblje na njemačkom, prevela Silvia Sladić), izd. Verlag Hans Schiler, Berlin, 2016.
Varreza çifute (Jevrejsko groblje na albanskom, preveo Agim Leka), izd. Logos –A, Shkup/Skoplje, 2016.
Njeriu i Njëjtë (Isti čovjek, na albanski preveo Hysen Matoshi), Dituria Islame, Prishtinë, 2026.
Književne nagrade:
Hasan Kaimija, 2010. (za Pjesme divljih ptica kao najbolji roman te godine u Bosni i Hercegovini).
Skender Kulenović, 2013. (za Slučajno čovjek kao najbolji roman te godine u Bosni i Hercegovini)
Također, deseci književnih eseja Enesa Karića objavljeni su na engleskom, njemačkom, arapskom, turskom, slovenskom, albanskom, holandskom, itd.
